MED
Upravo je idealno kada lijek
može biti hrana a hrana lijek kao što je to slučaj
sa medom. Pčele med proizvode od nektara i medne
rose dodavajući razne enzime skladište ga u saću
košnice. Na nama pčelarima je samo da što više
očuvamo njegovu kvalitetu postignutu od strane
pčela u košnici. Osnovni sastavni dijelovi meda su
jednostavni šećeri fruktoza i glukoza, koje tijelo
ne mora rastavljati već odmah ulaze u krvotok,
vitamini, minerali, enzimi,… Med ubija
bakterije, ima dezinfekcijsko i antiseptičko
djelovanje. Postoji puno slučajeva gdje su se
otvorene rane mogle izliječiti jedino oblaganjem
rana medom. Važno je napomenuti da korištenjem meda
iz nekih krajeva pa i kontinenata čovjek dolazi u
doticaj s peludom na koji nije naviknut i ne zna
kako će reagirati organizam na njega, pa se
preporučuje trošiti med sa prostora obitavanja. Neke
važnije vrste meda u našem kraju:
BAGREMOV MED - Svijetle boje,
obično tekući, blagog mirisa. Preporučuje se kod
nesanice, za umirenje, i naročito sa čajem od
kamilice i matičnjaka jer tako pojačava djelovanje
djelotvornih tvari iz čaja ali i onih koje sadrži
sam med. Pogodan za malu djecu zbog blagog okusa.
LIVADNI MED – Tipičan primjer
polimorfnog meda, blagog mirisa, nešto tamniji od
bagremovog, skupljen sa raznog livadnog cvijeća.
Livadni med se smatra blagim medom i preporučuje se
starijim osobama, te onima koji pate od niskog tlaka
i od srčanih oboljenja.
KESTENOV MED – Obično tamne
boje, gorkastog okusa te karakterističnog mirisa.
Preporučuje se kod bolesti probavnih organa i
želuca, crijeva, bolesti žuća i jetre. Uz čajne
smijese sa kestenovim medom preporuča se uzimati i
vitamin B kompleksa te vitamin A.
KREMASTI MED – Proizvodi se od
bilo koje vrste meda, s time da mu se mijenja
kristalna struktura, ne gubi ništa na kvaliteti već
se postiže fina koegzistencija mazivosti. Kao takav
pogodan je za potrošnju kao namaz kod djece. U
razvijenom svijetu strašno se povećava udio
kremastog meda u ukupnoj potrošnji meda.
Bilo koji med osim kremastog
preporučljivo je uzimati otopljen u mlakom ili
hladnom napitku. Med uziman bez tekućine može
izazvati probavne smetnje, a smanjena je i
resorpcija djelotvornih tvari. Svaki prirodni med s
vremenom kristalizira, ali još uvijek sadržava sva
djelotvorna sredstva. Pravilnim otapanjem u vodenoj
kupelji na 40 oC med ponovno prelazi u
tekuće stanje.
U novije vrijeme med se
obogaćuje i nekim drugim sastojcima. Tako se može u
med ukomponirati sušeno voće, bundevine sjemenke,
sok od cikle, sok od kupina a posebno pelud i
matična mliječ
PROPOLIS
U košnici pčele propolis
koriste za premazivanje ćelije saća prije nego će
matica u njih položiti jaje u svrhu dezinfekcije
ćelije, a zatim za održavanje ostalih zoohigijenskih
uvjeta u košnici. Do sada je poznato preko 300
sastavnica propolisa. Prvi i osnovni sastojak su
bioflavonoidi, zatim vitamini, aromatične i
nearomatične kiseline, alkoholi, mikroelementi,…
Propolis ima više svojstava: antibakterijsko
djelovanje, suzbija bol, ima stimulacijsko
djelovanje, pomaže epitelizaciji tkiva (kod rana),
protuvirusno djelovanje (posebno virus herpesa).
Propolis djeluje na mikroorganizme slabije od
antibiotika ali u ljudskom organizmu ne razvija
rezistentnost bakterija i ne oštećuje crijevnu
floru. Ako se koristi sa antibioticima njihov učinak
pojačava čak nekoliko puta. Najčešće se koristi u
obliku alkoholne otopine, pomiješan sa medom i kao
sastojak krema i masti. U novije vrijeme se provode
istraživanja koja potvrđuju protutumorski učinak
propolisa.
PELUD
Nije pčelinji proizvod već
hrana pčelama. U biljnom i životinjskom svijetu ne
postoji proizvod u kojem su svi prirodni sastojci
tako upotrijebljeni i uravnoteženi kao što je to u
cvjetnom prahu. Pelud se ustvari muške spolne
stanice biljaka koje pčele nehotice prilikom
skupljanja peluda ili nektara prenose sa cvijeta na
cvijet. Korist od pčela oprašivanjem bilja je daleko
veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda koje pčelar
može dobiti od njih. Možemo reći da šira zajednica
ima i četiri puta više koristi od pčela nego pčelar.
Pelud sadrži sve što je nužno za život:
bjelančevine, vitamine, feromente, aminokiseline,
hormone, šećere, masti, eterična ulja, a u jezgri
stanice sadrži i tajnu života – molekule DNA i RNK.
Ispitivanja su pokazala da pelud pokazuje zaštitno i
stimulativno djelovanje na organizam čovjeka,
regulira želučano-crijevni takt, upotrebljava se kod
upale prostate, za povećanje apetita, kao biološki
stimulator kod prijevremenog starenja organizma,
slabog vida, kod jakog trošenja energije (sportaši).
Čuva i troši se svježi u zamrzivaču ili pomiješan sa
medom, najpogodnije kremastim. Može se i sušiti ali
mu se djelotvornost tada smanjuje.
MATIČNA MLIJEČ
Matična mliječ je najbogatiji
prirodni pčelinji proizvod koji nastaje u suradnji
pčela, cvijeća i sunca. Proizvode ga samo mlade
pčele starosti 5-15 dana sa namjerom ishrane legla i
matice. Da bi se najbolje ilustrirala vrijednost
matične mliječi dovoljno je reći matična larva
hranjena sa mliječi za 5-6 dana svoju težinu
povećava čak 300 puta. Matična mliječ je bijele boje
kiselkastog okusa bogata bjelančevina - 18
aminokiselina od kojih je prisutno njih 8
nezamjenjivih tj. esencijalnih. To je jedna od
rijetkih tvari koje sadrže acetilholin,
neurotransmiter, koji omogućava prijenos impulsa
između nerava. Matična mliječ je pogodan lijek kod
rekovalescenata kao biostimulator, regenerator i
faktor razvoja. Ona povećava apetit, poboljšava rad
srca, povećava imunitet, smanjuje umor. Proizvodi se
sezonski kada su u košnici prisutne mlade pčele.
Koristi se direktno iz matičnjaka, razblažena u
alkoholu, sa medom ili smrznuta.
PČELINJI VOSAK
Proizvode ga pčele određene
starosti (voskarice) u uvjetima obilne paše. Koristi
se u kozmetici i medicini za pravljenje raznih
masti, krema, melema. U voćarstvu za premazivanje
sana na voćkama.
PČELINJI OTROV
Vrlo vrijedan proizvod pčela
odavno upotrebljavan u narodnoj medicini. Sadrži
veću količinu magnezija, bakra, histamina, različite
enzime. Reakcija na pčelinji otrov može biti i jako
alergijska ovisno o osjetljivosti osobe na njega.
Kod osoba koje nisu alergične može smanjivati
zgrušavanje krvi, širiti kapilare, smanjivati krvni
pritisak, liječiti reumatizam, povećava proizvodnju
bijelih krvnih zrnca, hemoglobina. Smatra se da je
pčelinji otrov najjači pobuđivać obrambenog
mehanizma.
U budućnosti će primjena
pčelinjih proizvoda biti još šira i značajnija pa će
tako i pčele i pčelarstvo dobiti mjesto koje
zaslužuju.
